google.com, pub-8809926643015715, DIRECT, f08c47fec0942fa0

Kao prvo, definisat ćemo pojam alergije na lijek koji se uglavnom pogrešno tumači. Upoznati smo sa time da lijek može ispoljiti svoje neželjene efekte, posebno ako se uzima u većim dozama, zatim uslijed međusobnih interakcija lijekova moguće su neželjene reakcije, ali to sve ne trebamo miješati sa reakcijama preosjetljivosti i alergijskim reakcijama na lijek. Neki pacijenti ne uzimaju lijek zbog neopravdanog straha od alergijske reakcije.

Prave reakcije preosjetljivosti na lijek ne zavise od prethodno navedenih faktora. Javljaju se samo kod preosjetljivih osoba zbog nepodnošenja lijeka, imunološke reakcije na lijek (alergija na lijek) ili idiosinkrazije. Ove reakcije su rijetke i puno rjeđe se javljaju u odnosu na neželjene efekte lijeka.

Prave alergijske reakcije na lijek su kako je prethodno već navedeno imunološke reakcije, javljaju se rijetko sa stopom rizika od 1-3%.

Na pojavu reakcija preosjetljivosti na lijek utiču doza, način primjene lijeka, dužina trajanja terapije i učestalost primjene lijeka. Može se javiti na bilo koji lijek, a javlja se češće nakon primjene lijeka na koži ili sluznici u odnosu na peroralnu (na usta) primjenu. Dugotrajno ili učestalo uzimanje lijeka u visokim dozama povećavaju rizik od nastanka alergijskih reakcija na lijek.

Šta ukazuje na alergijsku reakciju na lijek?

Alergijsku reakciju na lijek možemo prepoznati po određenim simptomima.

Kožni simptomi su najčešći. Javljaju se urtikarija (koprivnjača), angioedem ili osipi. Osipi mogu izgledati poput ospica u vidu sitnog morbiliformnog osipa, te krupnijeg makulopapularnog osipa. Zbog velike sličnosti kod djece se to može zamijeniti sa virusnim osipnim bolestima (ospice, rubeola).

U nekim slučajevima alergija na lijek se može javiti tek nakon izlaganja suncu. Ta pojava se naziva fotoalergijski efekat. Kontaktni alergijski dermatitis predstavlja alergijsku reakciju na lijek koja se javlja nakon primjene lijeka na koži. Alergijska reakcija na lijek može izazvati i smanjen broj trombocita, eozinofiliju te hemolitičku anemiju.

Alergija na lijek se može manifestirati simptomima zahvaćenosti organskih sistema kao što su:

  • Disajni sistem (javljaju se simptomi poput otežanog disanja, upale sinusa, astme, kašlja, plućnih infiltrata sa eozinofolijom)
  • Probavni sistem (javljaju se simptomi upale želuca, tankog i debelog crijeva, te jetre)
  • Mokraćni sistem (javljaju se simptomi upale bubrega)
  • Nervni sistem (javljaju se simptomi upale nerava te epileptični grčevi)

Alergija na lijek može obuhvatati simptome više navedenih organskih sistema.

Na koje lijekove se najčešće javljaju alergijske reakcije?

Alergijska reakcija se može javiti na bilo koji lijek. Međutim, najčešće se javljaju na acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin) i NSAID koji se koriste za otklanjanje bolova i snižavanje povišene tjelesne temperature, zatim na antibiotike, antituberkulotike, antikonvulzive.

Šta poduzeti kod sumnje na alergijsku reakciju na lijek?

Ukoliko se sumnja na alergijsku reakciju na lijek najprije je potrebno obratiti se odmah stručnom licu koje će zatim uzeti informacije o nazivu lijeka, simptomima koji su se javili, vrsti i vremenu nastanka simptoma, porodičnoj sklonosti i dr. Uz to se mogu raditi i dijagnostički testovi, kako bi se tačno ustanovilo da je pacijent alergičan na pojedini lijek. Mogu se također uraditi i specifična IgE antitijela te challenge test, koji se provodi uz poseban nadzor stručne osobe uz prethodni pristanak pacijenta.

Pacijent koji je imao sistemsku alergijsku reakciju na lijek, odnosno ukoliko su zahvaćeni unutrašnji organi, mora biti hospitaliziran i posmatran najmanje jedan dan. Pacijent mora prestati korisiti lijek koji je izazvao pojavu alergijske reakcije. Najopasnije reakcije na lijek su anafilaktički i anafilaktoidni šok koje mogu biti smrtonosne ukoliko se hitno ne reaguje.

Ako se ne radi o sistemskoj reakciji, odnosno ukoliko se reakcija javi samo na koži u vidu osipa i urtikarije, takve reakcije nisu opasne kao sistemske i dovoljno je pacijentu dati antihistaminik uz prestanak korištenja lijeka koji je izazvao alergijsku reakciju.

Ključne riječi: nepodnošenje lijeka, preosjetljivost na lijek, alergija na lijek, anafilaktički šok

Foto: Pixabay

Categories: Savjeti farmaceuta

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *