Kako ćete znati da li imate “tirobetes”? Ovaj pojam su uveli strani stručnjaci a predstavlja kombinaciju koja ilustrira opasnu vezu između bolesti štitne žlijezde i dijabetesa.
U ovom članku možete saznati kako se možete boriti sa ovim stanjem i koji su potrebni koraci koje trebate poduzeti.
Naime, bolesti štitne žlijezde i dijabetes imaju međusobno destruktivni odnos:
- Ako imate neku od bolesti štitne žlijezde, imate rizik za nastanak dijabetesa
- Ako imate dijabetes, imate rizik za nastanak bolesti štitne žlijezde
U ovom članku sagledat ćemo dvije glavne bolesti štitne žlijezde a to su hipertireoza i hipotireoza. Možda to ne znate, ali obje bolesti mogu igrati ulogu u povećanju rizika za nastanak dijabetesa.
Hipertireoza
Hipertireoza je bolest kod koje štitna žlijezda prekomjerno proizvodi hormone. Uglavnom nastaje kao posljedica Gravesove bolesti. Kada dođe do prekomjernog lučenja hormona štitne žlijezde, povećavaju se:
- Količina glukoze koja se oslobađa iz jetre (iz deponovane glukoze u vidu glikogena)
- Intoleracija na glukozu
- Inzulinska rezistencija
Zbog toga, veće količine glukoze dospijevaju iz jetre u krvotok, a glukoza slabije odlazi u ćelije zbog inzulinske rezistencije i intolerancije na glukozu. To rezultira višim niovima glukoze u krvi.
Pacijenti koji imaju više nivoe T3 hormona (jedan od hormona štitne žlijezde) imaju veći rizik za nastanak dijabetesa tip 2.
Hipotireoza
Hipotireozu katakterizira nedovoljna proizvodnja hormona štitne žlijezde. Obično je posljedica Hašimoto tireoiditisa. Potencijalni učinci niskog nivoa hormona štitne žlijezde su:
- Smanjenje ulaska glukoze u ćelije, kao i nakupljanje glukoze u krvi
- Smanjenje izlaska glukoze iz jetre (iz depoa glukoze)
- Povećanje glukoneogeneze (proizvodnje glukoze u organizmu)
- Smanjeno iskorištavanje glukoze u mišićima
- Hormoni štitne žlijezde utiču na inzulinsku rezistenciju i na lipoproteine visoke gustoće (HDL – “dobri holesterol”)
- Hormoni štitne žlijezde utiču na rizik od nastanka dijabetesa, a taj rizik se povećava ukoliko je TSH iznad 2,5. Kada je TSH viši, smanjuje se funkcija beta ćelija (ćelije pankreasa koje proizvode inzulin)
- GLUT4 transporteri su glavni transporteri glukoze u tijelu. Kontrolirani su nivoom T3 hormona (hormona štitne žlijezde) i mogu podići nivo glukoze u krvi. Fosfofruktokinaza, koja je kontrolni element glikolize (razgradnje glukoze) kao i ostali glikolitički enzimi su također povezani sa GLUT4 aktivnošću koju regulira T2.
Rizici za nastanak bolesti štitne žlijezde kod dijabetičara
Sagledajmo sada “tirobetes” iz druge perspektive kako bismo vidjeli na koje načine dijabetes može povećati rizik od nastanka bolesti štitne žlijezde.
- Istraživanja pokazuju da dijabetičari općenito imaju veću stopu razvoja bolesti štitne žlijezde, često 2-3 puta veću nego osobe koje nemaju dijabetes. Hormoni štitne žlijezde kontroliraju izlučivanje inzulina iz beta ćelija te način na koji beta ćelije reaguju na šećer i hormone stresa.
- Istraživanja su također pokazala da je hipotireoza uobičajena kod pacijenata sa dijabetesom tip 2. Ovi pacijenti također imaju prekomjernu težinu i viši nivo triglicerida sa višim nivoom TSH, što upućuje na tendenciju ka razvoju hipotireoze.
- Kada je nivo TSH viši od 3, postoji veći rizik od nastanka dijabetičke neuropatije koja nosi niz simptoma poput boli, trnjenja u rukama i nogama.
- Dijabetičari također imaju veći rizik za razvoj raka štitne žlijezde.
Bitno je istaknuti da ukoliko pacijent ima i dijabetes i neku bolest štitne žlijezde to povećava rizik za nastanak bolesti srca, te je jako važno kontrolisanje ovih bolesti i pravilna terapija.
Koje korake možemo poduzeti ukoliko imamo dijabetes i/ili bolesti štitne žlijezde?
Kada smo pojasnili komplikacije koje proističu iz “tirobetesa” možemo upravljati i korigovati potencijalne rizike po naše zdravstveno stanje. Postoje jednostavni koraci koje možemo poduzeti u tom smislu, a koji su navedeni u sljedećem tekstu.
Za dijabetičare: praćenje funkcije štitne žlijezde
Za pacijente koji boluju od dijabetesa važno je praćenje hormona štitne žlijezde i TSH (tireo-stimulirajući hormon). Pri tome, TSH treba biti ispod 2,5 mlU/L. To će smanjiti rizik od razvoja komlikacija dijabetesa. Također pregledavajte antitijela, te hormone rT3 (reverzni T3) i T3. rT3 ne bi trebao biti povišen a T3 ne bi trebao biti previsok ili prenizak.
Za dijabetičare: Ultrazvuk štitne žlijezde
Budući da dijabetes povećava rizik za nastanak bolesti štitne žlijezde, pored laboratorijskih pretraga, potrebno je redovno raditi i ultrazvuk štitne žlijezde.
Za pacijente koji imaju bolesti štitne žlijezde: praćenje nivoa šećera u krvi
Jedan od najboljih i najjednostavnijih načina za praćenje rizika od nastanka dijabetesa jeste određivanje glukoze u krvi. Na taj način ćete jednostavno i brzo saznati kakav je metabolizam ugljikohidrata u vašem organizmu, te da li vaše stanje vodi ka razvoju dijabetesa.
Za pacijente koji imaju bolesti štitne žlijezde: praćenje nivoa hemoglobina A1c
Hemoglobin A1c se široko koristi za kontrolu glikemije (nivoa šećera u krvi). Poznat je pod nazivom “tromjesečni šećer”. Daje nam predstavu o tome kolike su bile vrijednosti glukoze u krvi pacijenta tokom prethodnih sedmica. Zbog toga biste trebali kontrolisati hemoglobin A1c dva puta godišnje, kako bi se vidjela sva kretanja glukoze u krvi.
Za pacijente koji imaju bolesti štitne žlijezde: mjerenje glukoze i inzulina natašte
Važno je i da pregledavate dva važna elementa, a to su nivo glukoze i inzulina ujutru natašte. Oba elementa su važna za razumijevanje funkcionisanja metabolizma ugljikohidrata i procjene rizika za nastanak šećerne bolesti.
Za pacijente koji imaju bolesti štitne žlijezde: Ispitivanje intolerancije na glukozu (glukoza tolerans test)
Pored navedenih pretraga, jako je bitno ispitivanje intolerancije na glukozu. Na taj način možete saznati koliko glukoze mogu primiti vaše ćelije. Glukoza tolerans test je još jedan način da saznate više o tome da li ste predisponirati za šećernu bolest.
Da sumiramo, ukoliko imate dijabetes ili neku bolest štitne žlijezde, monitornig, odnosno praćenje ovih bolesti je nužno i mora biti redovno. Svakako uzmite u obzir međudobno destruktivni odnos ovih bolesti. Ako imate dijabetes, pratite i rad štitne žlijezde kako biste smanjili rizik od nastanka komplikacija dijabetesa i popravili kvalitet svog života.
Sa druge strane, ukoliko imate bolest štitne žlijezde (hipo- ili hipertireozu) pratite metabolizam ugljikohidrata, radeći pretrage šećera u krvi, inzulina u krvi, hemoglobina A1c i glukoza tolerans test. Na taj način možete na vrijeme spriječiti nastanak dijabetesa i imati kontrolu nad svojim zdravstvenim stanjem.
Pridržavajte se propisane terapije. Što je bolja adherenca (pridržavanje terapiji) manje ćete osjećati simptome svoje bolesti.
Ne zaboravite korigovati ishranu. Ugljikohidrati su važni u piramidi ishrane, ali ih je potrebno unositi u dovoljnoj mjeri, nikako prekomjerno. Unos slatkiša te bijelog brašna (bijelog hljeba i tjestenine) svedite na minimum i bavite se sportom. Fizička aktivnost povećava osjetljivost ćelija na glukozu i smanjuje inzulisku rezistenciju. Neovisno o tome koje oboljenje imate, sigurno će vam fizička aktivnost biti od velike koristi i zasigurno će poboljšati kvalitet vašeg života.
Saznajte više o znacima koji upućuju na bolesti štitne žlijezde
Pravilna terapija hipotireoze L-tiroksinom
Ključne riječi: štitna žlijezda, dijabetes, TSH, tirobetes
Foto: Pexels, Pixabay
